Dnevnik jednog lutanja

Venedikt Jerofejev još je jedan u nizu ruskih pisaca oko čijeg se imena stvarala propaganda. Burnog života, odrastavši bez roditelja, radio je svakojake poslove – od zidarskog radnika, preko noćnog čuvara do telefoniste u geološkoj ekspediciji. Nestalna duha, željan nepoznatog i novog, svom životu dao je svojevrsnu notu lutanja koja je svirala čak i pod okriljem porodice.
Upravo takvog sebe utkao je i u lik glavnog junaka njegove poeme „Moskva – Petuški“.

Read More

Portret umetnika u emigraciji

Biografija Sergeja Dovlatova mogla bi se iskazati samo jednom mišlju: Buntovnik u stalnom traganju za suštinom. Neka od suštinskih pitanja, otvorio je i u ovom romanu: „Ko sam ja i odakle? Šta nam se dešava? I kako će se ovo završiti?“ Službenik u obezbjeđenju robijaškog logora, novinar, pisac, onaj čije su priče objavljivali na Zapadu ili u samizdatu, našao se u nemilosti sovjetskih vlasti. Progon, emigracija i uzaludni pokušaji borbe za ostanak u otadžbini, drugovanje sa porocima (alkohol) obilježile su njegov život. Kako su na njega i formiranje njegove ličnosti uticali ostali članovi porodice? Vrlo vješto je isprepleo njihove uloge u romanu, emigraciju u Austriju a potom u SAD. Ni u emigraciji ga ne napuštaju misli u otadžbini, što se posebno vidi u odnosu sa kćerkom i psom Glašom.

Read More

Veliki majstor kratke forme

Branimir Šćepanović bio je vrstan pripovjedač, autor tri romana (Usta puna zemlje, Sramno leto, Iskupljenje), pripovijedaka, a između ostalog, na osnovu njegovih djela pisani su i scenariji za film. Dobitnik je dvije Zlatne arene za filmski scenario u Puli 1963. i 1973. godine. Njegov najpoznatiji roman Usta puna zemlje se, takođe, našao na filmskom platnu, a premijerno je prikazan na ovogodišnjem beogradskom FESTU.

Read More

Utopija jednog idealnog društva

Posjedovati hrabrost, odlika je rijetkih. Progovoriti o zabranjenim temama u doba Sovjetske Rusije – takođe. Napisati djelo komunicirajući sa tadašnjom ideologijom, žanrovski neodređeno (рус. повест – na prelazu između novele i romana) i objaviti ga samostalno, naći put do čitalaca uprkos cenzuri, takođe je uspjeh. Ukop je nastao između 1929. i 1930. godine, a zvanično je objavljen tek 1987.
Važno je napomenuti da je Ukop inspirisan Staljinovim govorom iz 1929. godine u kome je posebno isticao problem suprotnosti u odnosima i životu grada i sela.

Read More