Branimir Šćepanović bio je vrstan pripovjedač, autor tri romana (Usta puna zemlje, Sramno leto, Iskupljenje), pripovijedaka, a između ostalog, na osnovu njegovih djela pisani su i scenariji za film. Dobitnik je dvije Zlatne arene za filmski scenario u Puli 1963. i 1973. godine. Njegov najpoznatiji roman Usta puna zemlje se, takođe, našao na filmskom platnu, a premijerno je prikazan na ovogodišnjem beogradskom FESTU.
Pavel Sanajev i Alesandro Bariko – priča kao film
Sahranite me iza lajsne, Pavel Sanajev “Pre nego što pređem na sledeću priču, želeo bih nešto da razjasnim. Siguran sam da postoje ljudi koji će…
Stovarište emocija Sergeja Trifunovića
Stovarište je knjiga sva od emocija o kome god događaju ili čoveku da priča. Sergej u ovoj knjizi sreće zanimljive ljude za koje smo čuli prelistavajući žute stranice svetskih časopisa. Gledamo ih na velikom ekranu, slušamo njihov pesme i divimo im se. Svako od tih imena na neki način govori o Sergeju. Jer svaka od impresija tim ljudima govori o njemu samom, svedoči o njegovom ukusu ili, još važnije, o životnoj fazi u kojoj se nalazi.
Može li čovek protiv svog rata?
Alberto Moravija je bio zabranjivan i od strane Vatikana i od strane fašista, i kroz ceo svoj rad kritikovao je katoličku crkvu i fašistički režim. Konformista je napisan 1951. godine i upravo je kritika tog režima kao i pojedinaca koji su bili njegovi nosioci.
Sa druge strane, Kurt Voneget je pisao Klanicu pet više od dvadeset godina, podstaknut sopstvenim tragičnim iskustvima koji su mu zauvek obeležili život. Ova „Slavna knjiga o Drezdenu“ kako sam autor u predgovoru navodi, kao osnov priče ima strašan masakar s kraja Drugog svetskog rata, kada je u bombaškom napadu saveznika na Drezden bačeno 650.000 kilograma eksploziva i kada je ubijeno 135.000 ljudi – više nego u Hirošimi i Nagasakiju zajedno.
Između nametnutog i izabranog
Knjigu memoara možemo čitati na različite načine, a knjigu Obrazovana – kao jednu iskrenu i tešku priču o odrastanju i uspehu. Jedan takav utisak podelio je sa nama Milan Filipović i mi ga objavljujemo u celosti.
U novu 2023. godinu sa najboljim preporukama!
U poslednjm tekstu Book Hub-a ove godine Amare Librum nam donosi nove vikend preporuke, koje su ujedno i praznične, novogodišnje preporuke za čitanje.
Ovoga puta – jedna topla priča iz pera Erlenda Lua i jedna emotivna priča Rut Ozeki. Sasvim dooljno za uživanje do naredne godine!
Volite li Momu Kapora?
Pre nekoliko dana, na mom prvom književnom klubu, dok smo smišljali što pametnije odgovore o svojim čitalačim navikama i preferencijama, profesorka Maja me je iznenadila pitanjem: „Da li volite Momu Kapora?“. Pitanje sam u trenutku doživela kao Prustovsku madlenu – vratilo me je u formativne godine ranih gimnazijskih dana kada smo sa velikim uzbuđenjem odlazili u biblioteku tražeći u knjigama odgovore na pitanja ko smo i zašto nam se sve ovo (život) dešava. Pokušaj otkrivanja života se u mom slučaju poklopio sa otkrivanjem književnosti, a Momo Kapor, nikada veliki i nagrađivani pisac o kome se pišu gimnazijski eseji, skrajnut na akademsku marginu, ali ne i čitalačku, postao je moj vodič, inspirator i, ono što bi danas rekli, life coach.
62/Model za sastavljanje
Podnaslov „Model za sastavljanje“ mogao bi da navede na pomisao da su različiti delovi priče, odvojeni praznim prostorom, osmišljeni kao izmenljivi delovi. Ako neki i jesu, sastavljanje koje se pominje drugačije je prirode i odnosi se na nivo pisanja gde ponavljanja i izmeštanja zahtevaju oslobođenje od svih nametnutih pravila i krutih formi , ali ponajviše na nivou značenja, gde otvorenost prema veštini kombinovanja mora biti upornija i neminovnija. Čitaočev izbor, njegovo lično građenje elemenata priče, biće u svakom slučaju knjiga koju je odabrao da pročita.
Život u savremenoj distopiji
Dimitrij Gluhovski je ruski pisac i novinar, rođen 1979. godine, koji je vec sa 18 godina počeo da piše knjigu „Metro 2033“, i sam, u inat izdavačima, kao neku vrstu eksperimetna, rešio da svoju knjigu nesebicno deli na internetu. Procenjuje se da je knjigu online pročitalo oko 2 miliona ljudi i po njoj je snimljen film i nastala je istoimena, planetarno popularna kompijuterska igrica.
Magda Sabo: raskošni talenat mađarskog ženskog pisma
Magda Sabo (1917-2007) najprevođenija je mađarska spisateljica čija su dela prevedena na preko trideset jezika. Tokom svog stvaralaštva, a usled političkih previranja u Mađarskoj, kao neprijatelju komunizma čija dela nisu bila u skladu sa „staljinističkim“ viđenjem književnosti, knjige su joj bile zabranjivane sve do 1958. godine, kada ponovo počinje da ih objavljuje. U periodu od 1940. godine do 1945. godine radila je kao profesor latinskog i mađarskog u jednom ženskom internatu, i smatra se da je upravo sopstvena iskustva utkala u roman Abigel, koji je objavljen 1970. godine i koji je brzo postao jedan od najvoljenijih u Mađarskoj.