Stefan Marković, novinar, prošle godine objavio je svoj prvi roman „Pokojnik drugog reda”. U mešavini burleske i satire, Stefan nam na duhovit, ali pronicljiv način, dokazuje da je fenomen apsurda odavno napustio okvire umetničkog i preselio se u naše svakodnevno mrtvovanje. Sa njim smo razgovarali o pokojnicima drugog reda, ali i životu i pisanju.
Tajna smrti Branka Miljkovića
Kako je sam pisac govorio, na ovoj knjizi je radio godinama. Svu tu piščevu posvećenost možete prepoznati dok procesuirate veliki broj manje poznatih informacija vezanih za život Branka i njegovih savremenika. Sveobuhvatan pristup istorijskoj građi (na kakav smo navikli kad je Dejan Stojiljković u pitanju), doneće još jedan roman u žanru istorijske metafikcije.
Niška pesnička scena, deo I
Novi tekst na sajtu Book Hub-a donosi vam listu mladih, ambicioznih umetnika savremene niške generacije. Ko su budući uvaženi pesnici Niša? Pročitajte više o njima i njihovoj poeziji u našem tekstu.
Elastične priče o svima nama
Aleksandar Stankov, novinar, filolog, autor bloga Zapisi sa južne strane ispisao je priče u kojima ćete sresti sebe – doslednog, ranjivog, elastičnog. Prepoznaćete ulice, kafane i kafiće. Prepoznaćete i ljude, one koji su kao vi i one zbog kojih ste vi drugačiji, nepokolebljivi i nepotkupljivi. Dalje ćete osetiti nostalgiju. Zatim će se provući nelagoda, a onda i gnev, jer je sve baš tako kako je u pričama, a, čini se, nemoćni smo da učinimo bilo šta da bude drugačije. A možda je dovoljno već i to što ne pristajemo da budemo deo te prljave igre.
Beskrajna priča
Dok sada već afirmisani niški pisci i danas nižu uspehe i svojim novim literarnim poduhvatima potvrđuju već izvojevano mesto u istoriji književnosti, novo vreme sa svojim izazovima, donosi nam i neke nove glasove. Mladi autori idu utabanim stazama svojih u književnosti poznatih sugrađana, ali u isto vreme nose i razmišljanja hoće li dostići visoko podignuta očekivanja čitalaca.
Ostavite svaku nadu
Svoj hvaljeni i od publike lepo dočekan roman “Soba 427” Jadranka Milenković smešta u zatvoreni sistem pulmološke bolnice, u smeštajnu jedinicu baš pod tim brojem, ne bi li nam pokazala koliko smo “pri čistoj svesti i zdravoj pameti” malo sposobni da sagledamo i spoznamo svet oko sebe. Potrebno je da nas nešto kao što je neka retka bolest izmesti, ne bismo li bili svesni raznovrsnosti malog i kolektivnog života koji nas svakodnevno okružuje. Niti bolest mora da je prava bolest (setimo se Davosa), niti krivica mora da je zaslužena krivica (znamo za „Prokletu avliju”), da bi se neka vrata za nama zatvorila, zidovi podigli, a da novi svet sa novim zakonima, etikom, hijerarhijom i vrednostima bude uspostavljen.
Niška književna scena u tranziciji
Bilo je nečeg spektakularnog u samoj zamisli na život posle 2000-te.
Samo deceniju ranije nismo ni sanjali da će vreme digitalizacije, robotizacije i društvenih mreža tako brzo promeniti naš način života, zabave i načina mišljenja. U toliko velikoj meri i čitanja, da su se masovno otvorile polemike hoće li knjiga (u bilo kom vidu, a naročito u štampanom) opstati.
Niška književna scena devedesetih
Ukoliko bez gledanja u rečnik znate šta znače reči: embargo, pozivarac, inflacija i restrikcija (a da nije vezano za hrono ishranu), možemo vam čestitati jer ćete lako razumeti tekst o književnosti u poslednjim godinama XX veka.
Niška književna scena
Grad Niš najbolje ćete upoznati kroz kafane i nišku književnu scenu, što će reći, na istom mestu, jer najbolji pripovedači oduvek odatle crpu inspiraciju i tamo se još uvek nalaze. Nekako smo skloni da razmišljamo o književnosti Niša kao o švedskom stolu na nekom luksuznijem skupu – ima tu raznih đakonija, od etno motiva do horora, od ljubavnih egzaltacija do vrhunske poezije, narodnih mudrosti univerzalnih dimenzija. Od višestruko nagrađivanih i cenjenih pisaca do čitalačke publike kojoj nagrade ništa ne znače, jer vole dobru priču, koju razumeju svim srcem. Pa ko šta voli – ima sve.