Intervju – pesnik Aleksandar Petrović Babić Aleksandar Petrović Babić rođen je osamdesetih godina prošlog veka u Svetozarevu. Pamti dane pinball mašina. Izdao je zbirke pesama…
Ljubav u svom punom obliku
Niška publika je još jednom, uz organizaciji i podršku EU kutka Niš imala prilike da u prostoru Banovine sluša Bojanu Vunturišević. Bojana, kantautorka poznata po pesmama kao što su Kese etikete (2017), Daljine (2017), Promašaj (2019), Ljubav (2023), sat vremena je sa svojim bendom, za mnogobrojnu nišku publiku izvodila pesme sa albuma Daljine (2017) i sa novog album Ljubav (2023). Nakon koncerta publika je imala priliku da se slika sa Bojanom a mi smo zahvaljujući divnim ljudima iz EU kutka, imali priliku da sa njom porazgovaramo o stvaranju muzike, poeziji, kapitalizmu i njenim inspiracijama.
Transponovanje bajke u dramski tekst i recepcija kod dece
U poslednje vreme sve više se govori o transponovanju književnih vrsta u dramski tekst namenjen deci. Lutkarsko pozorište u Nišu, kao jedno od najstarijih i najuglednijih pozorišta za decu u Srbiji, ima dugu tradiciju u ovom polju. Upravo smo razgovarali sa glumicom Lutkarskog pozorišta, Mirjanom Đorđević, koja nam je otkrila neke interesantne detalje o procesu stvaranja predstava za decu, a posebno o transponovanju bajke kao književne vrste u dramski tekst.
Dramski tekst i njegov kontekst – predstava Afera nedužne Anabele Narodnog pozorišta u Nišu
Noviji pristup proučavanju književnog teksta sve više tumači tekstove stavljajući ih u kontekst aktuelnog društvenog trenutka. Za to je pogodna i romaneskna i dramska građa. Stiven Grinblat je novoistorijsko tumačenje književnih tekstova bazirao na tumačenju renesansne drame. Primena ove metode je više nego pogodna za tumačenje drame Afera nedužne Anabele, koju niška publika ima priliku da pogleda ovih dana u Narodnom pozorištu u Nišu.
Razgovor sa srpskom Alis Manro – književnicom Jelenom Lengold
Jelena Lengold je jedna od najistaknutijih književnica savremene srpske književnosti. Sfera njenog delovanja je višestruka. Radila je desetak godina kao novinar u redakciji kulture Radio Beograda, a od septembra 2011. kao projekt-koordinator Nansenskolen Humanističke akademije iz Lilehamera u Norveškoj, na predmetu konflikt menadžment. Književni opus ove književnice obuhvata: pesme, priče i romane. Njene knjige su objavljene na engleskom, italijanskom, danskom, nemačkom, bugarskom, mađarskom, španskom, grčkom, albanskom, makedonskom, slovenačkom, poljskom i češkom jeziku. Priče Jelene Lengold zastupljene su u više antologija savremene srpske književnosti objavljenih u Srbiji i svetu. Živi u Beogradu kao profesionalni pisac.
Umetnost ne može da umre
Stefan Marković, novinar, prošle godine objavio je svoj prvi roman „Pokojnik drugog reda”. U mešavini burleske i satire, Stefan nam na duhovit, ali pronicljiv način, dokazuje da je fenomen apsurda odavno napustio okvire umetničkog i preselio se u naše svakodnevno mrtvovanje. Sa njim smo razgovarali o pokojnicima drugog reda, ali i životu i pisanju.
Humor je jedna od glavnih vrednosti ljudskog života
Za Velibora Petkovića mnogi govore da je dobri duh niške kulture. Omiljeni profesor na Departmanu za komunikologiju i novinarstvo Filozofskog fakulteta u Nišu, nekadašnji novinar Radio Niša i Radio Beograda 2, proučavalac dela Duška Radovića, voditelj mnogih kulturnih programa, učesnik brojnih književnih večeri, pasionirani čitalac i pisac. I time se ne iscrpljuje njegov angažman na promociji kulture grada Niša. Zbog svega ovoga, boljeg sagovornika za priču o kulturi u Nišu ne možemo da nađemo.
Sve što se množi nulom, daje nulu
Povodom izlaska nove knjige pod nazivom Zero u izdanju VBG Grafike iz Bijelog Polja razgovaramo sa piscem Draganom Drobnjakom.
Dragan Drobnjak, rođen je 11. oktobra 1976. godine u Doboju. Osnovnu školu je završio u Turiji kod Tuzle, srednju u Herceg Novom. Radio je kao urednik, novinar, TV novinar, knjižar, pekar, fizikalac u brodogradilištu, prodavac krofni na plaži. Objavio je roman Ovo, ono i božuri (2001.) Poeziju i prozu objavljuje u novinama, zbornicima i časopisima. Diplomirao je na departmanu za Srpski jezik i književnost, na Filozofskom fakultetu u Nišu. Živi na relaciji Pavino Polje – Boka Kotorska