U poslednjih desetak godina, podkasti su iz hobija entuzijasta prerasli u ozbiljan medij koji oblikuje javno mnjenje, obrazuje, informiše i — što je posebno važno za ljubitelje knjige — inspiriše. Nisu svi podkasti posvećeni književnosti, ali oni koji jesu, donose svež i dinamičan pogled na knjige, autore i čitanje kao iskustvo.
Strah od propuštanja (FOMO) u svetu čitanja: zašto su naše TBR liste sve duže, a uživanje traje sve kraće?
Koliko nas ima beskonačne TBR liste koje samo rastu? Knjige na policama, u korpama online knjižara, u beleškama na telefonu, u listama za čekanje u biblioteci. Naslovi koje “moramo” pročitati, autori koji se ne propuštaju, žanrovi koje tek treba istražiti… I tako iz dana u dan, u svetu u kome se stalno objavljuje nešto novo, raste i onaj poznati osećaj: strah da nešto važno propuštamo.
Rečnici postoje s razlogom – ne verujte mnogo ChatGPT-u
Prevođenje ne podrazumeva samo prenošenje reči s jednog jezika na drugi – ono je umetnost razumevanja duha originalnog teksta i njegovog vernog oživljavanja u novom jezičkom i kulturnom kontekstu. Prevodioci su tihi saputnici pisaca, zahvaljujući kojima dela dobijaju priliku da prepastu granice jezika i stignu do čitalaca širom sveta. Kvalitetan prevod može obogatiti jezik ciljne kulture, ali i oblikovati recepciju samog dela. Zato je uloga prevodioca ključna za očuvanje autentičnosti i umetničke vrednosti književnog teksta. U savremenom književnom svetu, prevodilac je most između različitih prostora, a njegova uloga zaslužuje više pažnje i priznanja.
U razgovoru sa Milicom Rašić, prevoditeljkom, otkrivamo šta znači prevoditi književnost sa strašću, preciznošću i dubokim razumevanjem teksta.
Vladavina strahom: Ministarstvo straha Gejama Grina
Postojalo je vreme kada su knjige Grejama Grina bile gotovo neizostavne u svakoj ozbiljnijoj kućnoj biblioteci. Čitale su ga generacije naših roditelja i profesora; njegove knjige su bile obavezne za svakoga ko je želeo da razume svet između dva rata, hladnoratovsku paranoju i večitu borbu između morala i politike. Bio je pisac koji je, kako se nekada govorilo, pomirio ozbiljnu književnost i špijunski roman. Jedan od onih kvalitetnih pisaca koji su se čitali „u dahu”.
Američki san pod lupom Rumene Bužarovske
Rumena Bužarovska je ime koje je dobro poznato našem čitaocu. Njene zbirke kratkih priča Moj muž, Osmica i Nikuda ne idem, već su stekle kultni status u Srbiji. Oštar, precizan jezik, britak humor i lucidna društvena analiza ono su po čemu je Bužarovska postala jedno od najprepoznatljivijih imena savremene književnosti na Balkanu. S tom reputacijom, bilo je pitanje trenutka kada će se njen glas proširiti i van granica kratke proze — upravo je u Srbiji objavljen njen prvi roman Toni, a ovde ćemo je upoznati u zbirci eseja Nakon Boga, Amerika. I ovoga puta njen stil ostaje emotivan, zapažanja nemilosrdna prema ispraznim narativima, samo što je umesto unutrašnjih drama malih ljudi, fokus na jednoj velikoj temi — Americi, ali i našem odnosu prema njoj.
Anatomija haosa: Frankenštajn u Bagdadu
Čitalac ovog romana verovatno će želeti da zna nešto više o pozadini političkih previranja u Iraku, jer se radnja ne može u potpunosti razumeti bez sagledavanja stvarnosti iz koje je potekla. Nakon američke invazije 2003. godine, Irak je postao zemlja razorene državne strukture, sektaških sukoba, stranog mešanja i svakodnevnog nasilja. Pad Sadama Huseina nije označio početak demokratije, već haotičan period u kome su verske milicije, kriminalne grupe i terorističke organizacije pokušale da ispune vakuum vlasti. Sektaški rat šiita i sunita, jačanje iranskog i američkog uticaja, uspon Al Kaide u Iraku i svakodnevni bombaški napadi stvorili su atmosferu potpune nesigurnosti, nepoverenja i straha – to je stvarnost Bagdada u kojoj se dešava ova priča.
Zbirka pesama Šljakeraj – glas obespravljenih radnika i radnica u prekarijatu
Zbirka pesama “Šljakeraj”, Svetlane Savić, debitantsko je delo posvećeno radnicima i radnicama u prekatijatu. Kao pobednica konkursa koji svake godine raspisuju grad Kikinda i Banatski kulturni centar ova je zbirka objavljena 2022 godine, no, čini se, biva aktuelna u svetlu aktuelnih društveno-političkih događaja.
Zbirka predstavlja snažnu literarnu reakciju na duboko ukorenjene nepravde neoliberalnog kapitalizma, čije društvene posledice direktno pogađaju radničku klasu, naročito prekarizovane radnike – šljakere. Autorka osvetljava svakodnevne borbe i patnje ljudi koji opstaju u uslovima neljudskih radnih mesta i minimalnih prava.
Nikuda ne idem Rumene Bužarovske – kavezi sačinjeni od odlazaka
Booka 2019, prevod Irena Šentevska Već na samom početku zbirke priča Rumene Bužarovske nesumnjivo je – jasno pripovedačkim stilom autorka postavlja čitaoca u ulogu posmatrača…
„U nepoznatoj sobi“ – Dejmon Galgut
Roman „U nepoznatoj sobi“ južnoafričkog pisca Dejmona Galguta delo je koje briše granice između putopisa, introspektivne proze i egzistencijalnog romana. Kroz tri povezane priče – Saputnik, Ljubavnik i Staratelj – autor nas vodi na putovanja koja su istovremeno geografska i unutrašnja, u kojima istražuje teme identiteta, usamljenosti i nedokučivosti ljudskih odnosa.
“Prečitavanja” Laura Kovač
Još je T.S. Eliot isticao da prava umetnost ne odbacuje tradiciju, već je osvežava novim tumačenjima, u jednom živom dijalogu sa prošlošću. Ovakav pristup sve češće srećemo kod savremenih autora koji i sami u potrazi za odgovorima, pokušavaju da u dobro poznatoj tradiciji pronađu sponu sa dilemama savremenog čoveka. Na taj način se omogućava dublje razumevanje tradicionalnih priča i njihova aktuelizacija u savremenom kontekstu. To upravo čini Laura Kovač u svojoj zbirci pesama “Prečitavanja” u kojoj iznova promišlja i premerava epski potencijal naše narodne poezije podarivši nam nove smislove za tumačenje.