U svetu književnosti, često se susrećemo sa delima koja hrabro zalaze u dubine ljudske egzistencije i psihologije, istražujući tamne i neobične aspekte života. Norveški autor Erlend Lu, poznat po svojoj jedinstvenoj interpretaciji crnog humora, u funkciji apsurda i satire kao kritike savremenog društva, donosi nam svojevrsno književno iskustvo koje će nekima biti izazovno, ali neosporno intrigantno. U izvanrednom prevodu Radoša Kosovića sa norveškog jezika, roman Životinje u Africi stigao je pred čitalačku publiku u Srbiji zahvaljujući izdavačkoj kući Geopoetika.
Oniričko i pastoralno u romanima Damira Karakaša
U svetu savremene regionalne književnosti, često susrećemo autore koji maštovito pripovedaju svoje priče koristeći bogatstvo oniričkih i pastoralnih elemenata. Ovog leta, moj izbor za letnju kolumnu književnog magazina Book Hub su dva romana istaknutog savremenog hrvatskog autora, Damira Karakaša – Sjećanje šume i Okretište. Oba dela izdvajaju se po svojoj sposobnosti da prodru duboko u ljudsku psihoanalizu i da nas provode kroz zagonetne lavirinte snova i prirodnih pejzaža.
Mučnina svakodnevnice – Sartrova filozofska oluja
Turisti iz svih krajeva sveta pomahnitalo se tiskaju oko mene u Dubrovniku. Grad je za njih samo mizanscen popularne HBO serije Igra prestola. Dok prisluškujem razgovore o tome gde je Kalisi ubijena, a gde Sersi Lanister pošla u hod srama, obuzima me neobičan osećaj dokolice i površnosti na ovom istorijskom tlu kome je HBO oduzeo svu prethodnu slavu. Dok posmatram razdragane posetioce koji uživaju u lepotama ovog istorijskog grada, razmišljam o načinima kako da približim filozofski roman široj čitalačkoj publici. Da li je moguće probuditi interesovanje za duboke teme, za razmišljanje nad egzistencijalnim pitanjima, dok uživamo u plićaku sunčane obale?
Summertime and the livin’ is easy – Svi ti mirni i tihi ljudi…
Tirza je duboko emotivan i zbog svoje tematike teško pretočiv u reči, a ipak na neki način osvaja pažnju čitalaca širom sveta. U ovom romanu Grunberg maestralno istražuje složenost ljudske prirode i tabu tema koje su često i izazov za same pisce, kao i za čitaoce. Kroz priču koja se odvija u Holandiji, autor neustrašivo dira u suštinu savremenog društva, koje je napustilo postmodernu i svom literarnom izrazu nije našlo adekvatno uporište u osvetljavanju moralnih dilema, obaveza, patnji i neizbežnih gubitaka savremnog pojedinca. Zbog toga savremena književnost luta kroz nejasno utvrđenu literarnu naraciju.
Pogledaj dom svoj, anđele!
Gonsalo Manuel Tavareš je portugalski pisac rođen u avgustu 1970. u Luandi, u Angoli. Angola je dugo bila portugalska kolonija. Sadašnja teritorija Angole bila je naseljena još od paleolita. Nacionalna država nastala je kao rezultat portugalske kolonizacije, koja je započela na priobalnim naseljima osnovanim u 16. veku. Portugalci su postepeno naseljevali i unutrašnjost zemlje, ali su im se opirale grupe kao što su Cuamato, Kwanyama i Mbunda. Pre svega, nasilno zauzimanje teritorije dešavalo se zbog bogatih nalazišta nafte i dijamanata.
Borba protiv rasizma – ovo nije crno-beli svet
Finding me su vešto napisani memoari, jednostavnim jezikom, tako da svima koji se upuštaju u prve korake čitanja na engleskom jeziku, preporučujem da potraže ovaj naslov u prostorijama Američkog kutka U Nišu. Dok okrećete stranice ovog memoara, imaćete utisak kao da slušate ispovest iz uzbudljivog života vama bliske osobe. Pored, problema rasizma – motiv drugog proširićemo i na emigraciju koja se po kapitilastički uređenom svetu takođe u književnosti ispoljava kroz ovaj motiv (Mira Furlan, Vladimir Tasić i dr.)
U svetu bez knjiga ne bi vredelo živeti
Iako delo pokreće mnoga pitanja, svakako najdominantnija tema je kontekst jugoslovenskog sukoba. Sve počinje odlukom koju je Mira (Hrvatica) donela sa svojim suprugom, rediteljem Goranom Gajićem (Srbinom), napusti SFRJ 1991. Odluku su supružnici doneli na osnovu njihovog (a pre svega Mirinog) principijelnog stava protiv etničkih krvavih klanica, javljanje snažnih nacionalističkih desničarskih uporušta širom SFRJ, koji su rasparčali Jugoslaviju u surovom građanskom ratu u srcu Evrope.
Ptica rođena u kavezu misli da je letenje bolest (još jedna priča o emigraciji)
Pred vama se nalazi roman koji je izdavačka kuća Arete iz Beograda objavila još 2016. godine. Odabrao sam ga za prikaz, kako bismo produbili našu priču o emigrantima kao dominantnoj temi današnjice i pokušali da uvedemo pojam postkolonijalna književnost posmatran kroz prizmu savremenih tumačenja. Savremenost se ogleda u tome što smo u prethodnim tekstovima proučavili dominaciju autofikcijskog žanra, dok ćemo proučavajući ovaj roman progovoriti o pseudobiografiji. Ono što je posebno zanimljivo, da ćemo u razmatranju ovog romana priključiti starije metodološke postulate proučavanja pisane reči i progovorati o magičnom realizmu koji smo upoznali sa veličanstvenim Markesom.
Amerika, to je prvo što sam pomislio kada sam došao u Kanadu
Roman Oproštajni dar tematizuje jedan društveno istorijski fenomen- emigraciju (odlazak). Motive emigracije pratićemo kroz dva glavna lika emigranata – dva brata, koji se pojavljuju u vidu para (brat tamo – brat ovde), odnosno (mrtvi brat – živi brat). Glavnim likovima emigranata, pridružićemo i sporedne likove emigranata (lik supruge živog brata i emigranti koje glavni lik susreće po kanadskim četvrtima).
Kolizija ruralnog verskog fanatizma i urbanog nasleđa u Sjedinjenim Američkim Državama
Ljubiteljima anglo-američke kulture i njene literalne tradicije odavno je jasno da je nešto trulo u državi Danskoj. Ta trulež je transcendentirala u univerzalne pojmove koji se odnose na sagledavanje opšteg stanja čovekove svesti u modernom dobu i pokrenula moderne literalne teorije i perspektive čitanja. Ukoliko svoju pažnju usmerimo na sagledavanje američke literarne tradicije još od kolonijalne književnosti, uočićemo da su se glavni motivi u romanima bazirali na koliziji sukoba između urbanih i ruralnih područja SAD-a. Ovaj sukob dao je plodno tle za nastanak mnogobrojnih remek-dela i variranje motiva kroz sinhronijsku i dijahronsku osu posmatranja celokupnog literarnog nasleđa Amerike. Ukoliko krenemo od prve američke pesnikinje En Bredstrit, preko Meri Roulendson (autorke prvog bestselera u SAD, Suverenitet i dobrota Božja), preko Emili Dikinson, Vile Kader, Hemingveja, Foknera, Idit Vorton, Toni Morison, preko Keruaka pa sve do Frenzena, suočićemo se sa mnogostrukim variranjem motiva ruralnog i urbanog