U poslednjm tekstu Book Hub-a ove godine Amare Librum nam donosi nove vikend preporuke, koje su ujedno i praznične, novogodišnje preporuke za čitanje.
Ovoga puta – jedna topla priča iz pera Erlenda Lua i jedna emotivna priča Rut Ozeki. Sasvim dooljno za uživanje do naredne godine!
Volite li Momu Kapora?
Pre nekoliko dana, na mom prvom književnom klubu, dok smo smišljali što pametnije odgovore o svojim čitalačim navikama i preferencijama, profesorka Maja me je iznenadila pitanjem: „Da li volite Momu Kapora?“. Pitanje sam u trenutku doživela kao Prustovsku madlenu – vratilo me je u formativne godine ranih gimnazijskih dana kada smo sa velikim uzbuđenjem odlazili u biblioteku tražeći u knjigama odgovore na pitanja ko smo i zašto nam se sve ovo (život) dešava. Pokušaj otkrivanja života se u mom slučaju poklopio sa otkrivanjem književnosti, a Momo Kapor, nikada veliki i nagrađivani pisac o kome se pišu gimnazijski eseji, skrajnut na akademsku marginu, ali ne i čitalačku, postao je moj vodič, inspirator i, ono što bi danas rekli, life coach.
62/Model za sastavljanje
Podnaslov „Model za sastavljanje“ mogao bi da navede na pomisao da su različiti delovi priče, odvojeni praznim prostorom, osmišljeni kao izmenljivi delovi. Ako neki i jesu, sastavljanje koje se pominje drugačije je prirode i odnosi se na nivo pisanja gde ponavljanja i izmeštanja zahtevaju oslobođenje od svih nametnutih pravila i krutih formi , ali ponajviše na nivou značenja, gde otvorenost prema veštini kombinovanja mora biti upornija i neminovnija. Čitaočev izbor, njegovo lično građenje elemenata priče, biće u svakom slučaju knjiga koju je odabrao da pročita.
Život u savremenoj distopiji
Dimitrij Gluhovski je ruski pisac i novinar, rođen 1979. godine, koji je vec sa 18 godina počeo da piše knjigu „Metro 2033“, i sam, u inat izdavačima, kao neku vrstu eksperimetna, rešio da svoju knjigu nesebicno deli na internetu. Procenjuje se da je knjigu online pročitalo oko 2 miliona ljudi i po njoj je snimljen film i nastala je istoimena, planetarno popularna kompijuterska igrica.
Magda Sabo: raskošni talenat mađarskog ženskog pisma
Magda Sabo (1917-2007) najprevođenija je mađarska spisateljica čija su dela prevedena na preko trideset jezika. Tokom svog stvaralaštva, a usled političkih previranja u Mađarskoj, kao neprijatelju komunizma čija dela nisu bila u skladu sa „staljinističkim“ viđenjem književnosti, knjige su joj bile zabranjivane sve do 1958. godine, kada ponovo počinje da ih objavljuje. U periodu od 1940. godine do 1945. godine radila je kao profesor latinskog i mađarskog u jednom ženskom internatu, i smatra se da je upravo sopstvena iskustva utkala u roman Abigel, koji je objavljen 1970. godine i koji je brzo postao jedan od najvoljenijih u Mađarskoj.
Lukrecija Bordžija, naša savremenica
Dario Fo je bio poznat po oštroj satiri čija su meta bili politika, crkva i država. To se najbolje vidi u jednom od njegovih najpoznatijih romana “Papina kći”, koji ovom prilikom kratko predstavljamo i preporučujemo. Inače je pisao komade za pozorište, između ostalog i za svoje sopstveno. Hapšen je 47 puta, ali ga to nije sprečilo da kritikuje politiku i crkvu.
Fo je delovao kao politički aktivista do samog kraja kritikovanjem italijanskih vlasti i pružanjem podrške pokretu Pet zvezda, koji je orijentisan protiv establišmenta.
Istorija u DNK
Pred čitaocima je roman kakvi su veoma retki čak i u kulturnim i književnim sredinama mnogo većim od ove naše, a njegov značaj je upravo u tome što je pisac evocirajući ceo jedan vek uspeo da izbegne zauzimanje bilo koje strane, usredsredivši svoju pažnju na ljude i njihove sudbine, kojima je istorija nesretno zapisana u DNK.
Kineski Aristofan u borbi protiv ideologije
Mo Jen je književni pseudonim Guan Mojea rođenog 17. februara 1955. Zanimljivo je značenje pseudonima koji je odabrao – kao veoma brbljivo dete roditelji su ga stalno opominjali da ćuti (mo jen znači – ne govori, ćuti). Tokom Kulturne revolucije bio je prinuđen da napusti školu i čuva stoku. Njegove knjige “Žabe” i “Promena” preporučujemo za čitanje ovog vikenda.
Vikend putovanje kroz svet knjiga
Čak i kada nismo u situaciji da nekuda otputujemo, tu su knjige da nas vode u daleke svetove koje nam otkrivaju. Olga Tokarčuk i Tomas Bernhard, ovonedeljne preporuke za čitanje Amare Librum, pravi su primer za to.
Filip Rot – pisac koji širi vidike
Filip Rot i njegov način pripovedanja, njegov smisao za naopako, njegova neumoljivost i direktan udarac u stomak – to treba spremno dočekati dok mu se otvaramo i zajedno zgražavamo pred malogradjanštinom, lažnim moralom, konvencijama koje služe da saseču krila, da zgrabe i da unize sve različitosti