U poslednjm tekstu Book Hub-a ove godine Amare Librum nam donosi nove vikend preporuke, koje su ujedno i praznične, novogodišnje preporuke za čitanje.
Ovoga puta – jedna topla priča iz pera Erlenda Lua i jedna emotivna priča Rut Ozeki. Sasvim dooljno za uživanje do naredne godine!
Volite li Momu Kapora?
Pre nekoliko dana, na mom prvom književnom klubu, dok smo smišljali što pametnije odgovore o svojim čitalačim navikama i preferencijama, profesorka Maja me je iznenadila pitanjem: „Da li volite Momu Kapora?“. Pitanje sam u trenutku doživela kao Prustovsku madlenu – vratilo me je u formativne godine ranih gimnazijskih dana kada smo sa velikim uzbuđenjem odlazili u biblioteku tražeći u knjigama odgovore na pitanja ko smo i zašto nam se sve ovo (život) dešava. Pokušaj otkrivanja života se u mom slučaju poklopio sa otkrivanjem književnosti, a Momo Kapor, nikada veliki i nagrađivani pisac o kome se pišu gimnazijski eseji, skrajnut na akademsku marginu, ali ne i čitalačku, postao je moj vodič, inspirator i, ono što bi danas rekli, life coach.
Ne želim ostati tvoj književni lik
Svi čitaoci koji su uplovili u čitanje Knausgorove Moje borbe, susreli su se sa jednim od najupečatljivijih književnih likova današnjice – Lindom Knausgor. Intrigantni postulati autofikcijskog žanra transportovali su Lindu iz stvarnog sveta pokazujući nam je ogoljenu u njenoj privatnosti. Osoba suočena sa disfunkcionalnim porodičnim naslađem, teškom kliničkom depresijom, dijagnozom bipolarnog poremećaja, supruga velikog pisca Karla Uvea Knausgora, majka neoprezno uvučena u veliki književni poduhvat ne shvatajući da može dostojanstveno da ga iznese do kraja. Linda je pre svega autorka, književnica, kojoj je projekat Moja borba, poljuljao ne samo lično dostojanstvo, već i profesionalni ugled književnice.
Pristiglo 177 romana za NIN-ovu nagradu
NIN obaveštava autore i izdavače da je 15. decembra zatvoren ovogodišnji konkurs za NIN-ovu nagradu.
Obaveštavamo autore i izdavače da je 15. decembra zatvoren ovogodišnji konkurs za NIN-ovu nagradu.
NIN-ov žiri kritike za najbolji roman godine, koji radi u sastavu Teofil Pančić (predsednik), Marija Nenezić, Žarka Svirčev, Milena Đorđijević i Goran Korunović, odabraće najbolji roman objavljen tokom 2022. Odluka ko će biti dobitnica ili dobitnik biće saopštena 23. januara 2023. oko podneva.
Veliki broj pristiglih knjiga – čak 177 je pred žirijem!
62/Model za sastavljanje
Podnaslov „Model za sastavljanje“ mogao bi da navede na pomisao da su različiti delovi priče, odvojeni praznim prostorom, osmišljeni kao izmenljivi delovi. Ako neki i jesu, sastavljanje koje se pominje drugačije je prirode i odnosi se na nivo pisanja gde ponavljanja i izmeštanja zahtevaju oslobođenje od svih nametnutih pravila i krutih formi , ali ponajviše na nivou značenja, gde otvorenost prema veštini kombinovanja mora biti upornija i neminovnija. Čitaočev izbor, njegovo lično građenje elemenata priče, biće u svakom slučaju knjiga koju je odabrao da pročita.
Revolucija i senzacija književnog sveta – Moja borba Karla Uvea Knausgora
Krajem 2006. godine i početkom 2007. godine, Knausgor je shvatio da je zapadna književnost preopterećena fikcijom. Trudio se da napiše nešto i shvatio je da mu je pomisao da treba da zamisli neki fiktivni književni lik i njegove avanture mrsko. Ne iznenađuje ovaj autorov stav, pošto smo već prevazišli postmodernističku prozu, da je skoro sve već napisano i sve već rečeno. Ako sledimo autorov stav da jedino ono što u vremenu posle postmoderne može biti vredno su dnevnici i eseji, dolazimo do revolucionarnog pristupa u pisanju, a svakako i u književno-naučnom proučavanju pisane reči, da nova književnost treba da se sastoji isključivo od glasa sopstvene ličnosti, sopstvenog života, lica i pogleda koje susrećete u svojoj svakodnevnici.
Ovaj stav, doveo je do Moje borbe, koju je autor grozničavo pisao gotovo svakodnevno i rezultiralo u naraciji u ich-formi o sopstvenom životu koja se proširila na šest tomova i više od 3 600 stranica. Prve tri knjige u origanalom izdanju objavljene su tokom 2009. godine, četvrti i pet tom izašao je 2010. godine, da bi se završni šesti tom pojavio tokom 2011. godine na preko 1000 stranica. Do 2012. godine, romani su već bili prodati u preko od 458 000 primeraka u samoj Norveškoj i književna scena Evrope se duboko podelila i promenila u pristupu ovom delu.
Svih sedam padeža
Prenosimo tekst Vladana Matijevića “Svih sedam padeža” objavljenog u knjizi “Memoari, amnezije” u izdanju Službenog glasnika.
Eros i Tanatos u fantazmagoričnoj viziji Holokausta
“Beli hotel” vas ispunjava dubokim i trajnim osećajima koje svakako nećemo označiti kao prijatne, ali visoka književnost upravo i poziva na preispitivanje najdubljih mesta ljudske podsvesti, tragedija, patnje, katarzične boli u preispitivanju civilizacijskih normi. Pre svega, prave knjigoljupce zadivljuje prvenstveno struktura romana, a bol koji ćete osetiti i koji će u vama ostati zauvek dolazi iz siline sadržaja i fabularnog toka. Drugo izdanje ovog romana iz 2015. godine, našoj čitalačkoj publici, stiže u izdanju Odiseje iz Beograda. Prevodilac romana je Slobodanka Glišić, a sjajne stihove D.M. Tomasa prepevao je naš slavni pesnik Ivan V. Lalić.
Sve što se množi nulom, daje nulu
Povodom izlaska nove knjige pod nazivom Zero u izdanju VBG Grafike iz Bijelog Polja razgovaramo sa piscem Draganom Drobnjakom.
Dragan Drobnjak, rođen je 11. oktobra 1976. godine u Doboju. Osnovnu školu je završio u Turiji kod Tuzle, srednju u Herceg Novom. Radio je kao urednik, novinar, TV novinar, knjižar, pekar, fizikalac u brodogradilištu, prodavac krofni na plaži. Objavio je roman Ovo, ono i božuri (2001.) Poeziju i prozu objavljuje u novinama, zbornicima i časopisima. Diplomirao je na departmanu za Srpski jezik i književnost, na Filozofskom fakultetu u Nišu. Živi na relaciji Pavino Polje – Boka Kotorska
Život u savremenoj distopiji
Dimitrij Gluhovski je ruski pisac i novinar, rođen 1979. godine, koji je vec sa 18 godina počeo da piše knjigu „Metro 2033“, i sam, u inat izdavačima, kao neku vrstu eksperimetna, rešio da svoju knjigu nesebicno deli na internetu. Procenjuje se da je knjigu online pročitalo oko 2 miliona ljudi i po njoj je snimljen film i nastala je istoimena, planetarno popularna kompijuterska igrica.