Petom zbirkom poezije Vodič kroz požare, Ognjenka je na književnoj savremenoj sceni izazivala zaista veliki čitalački požar koji se i dalje širi i ne jenjava. O pesnikinji ne moramo ništa da znamo da bismo razumeli njene pesme jer se Vodič kroz požare odlikuje jakom i stabilnom intimnošću koja u jednom trenutku čitanja postaje – svačija.
Pogledaj dom svoj, anđele!
Gonsalo Manuel Tavareš je portugalski pisac rođen u avgustu 1970. u Luandi, u Angoli. Angola je dugo bila portugalska kolonija. Sadašnja teritorija Angole bila je naseljena još od paleolita. Nacionalna država nastala je kao rezultat portugalske kolonizacije, koja je započela na priobalnim naseljima osnovanim u 16. veku. Portugalci su postepeno naseljevali i unutrašnjost zemlje, ali su im se opirale grupe kao što su Cuamato, Kwanyama i Mbunda. Pre svega, nasilno zauzimanje teritorije dešavalo se zbog bogatih nalazišta nafte i dijamanata.
Šta se jede pod cirkuskom šatrom sveta – sve ono što smo svarili, a nikako nismo smeli
Roman Zašto se dete kuva u palenti, mahom je, ako ne i sasvim, zasnovan na autobiografskim elementima švajcarske spisateljice rumunskog porekla, Aglaje Veteranji, koja je sa porodicom izbegla iz Čaušeskuove Rumunije. Pored tematike koja je intrigantna, velika i važna, struktura romana i stil pisanja su nekonvencionalni, gotovo eksperimentalni. Rečenice su jednostavne i nepretenciozne, a opet poetične i, usudila bih se reći, filozofske. Tekst i vizuelno odskače od uobičajenog – pisan je u fragmentima, neki delovi su naglašeni, a dosta beline i praznog prostora asocira na sve ono neizrečeno u ovoj strašnoj priči.
U svetu bez knjiga ne bi vredelo živeti
Iako delo pokreće mnoga pitanja, svakako najdominantnija tema je kontekst jugoslovenskog sukoba. Sve počinje odlukom koju je Mira (Hrvatica) donela sa svojim suprugom, rediteljem Goranom Gajićem (Srbinom), napusti SFRJ 1991. Odluku su supružnici doneli na osnovu njihovog (a pre svega Mirinog) principijelnog stava protiv etničkih krvavih klanica, javljanje snažnih nacionalističkih desničarskih uporušta širom SFRJ, koji su rasparčali Jugoslaviju u surovom građanskom ratu u srcu Evrope.
Ptica rođena u kavezu misli da je letenje bolest (još jedna priča o emigraciji)
Pred vama se nalazi roman koji je izdavačka kuća Arete iz Beograda objavila još 2016. godine. Odabrao sam ga za prikaz, kako bismo produbili našu priču o emigrantima kao dominantnoj temi današnjice i pokušali da uvedemo pojam postkolonijalna književnost posmatran kroz prizmu savremenih tumačenja. Savremenost se ogleda u tome što smo u prethodnim tekstovima proučavili dominaciju autofikcijskog žanra, dok ćemo proučavajući ovaj roman progovoriti o pseudobiografiji. Ono što je posebno zanimljivo, da ćemo u razmatranju ovog romana priključiti starije metodološke postulate proučavanja pisane reči i progovorati o magičnom realizmu koji smo upoznali sa veličanstvenim Markesom.
Ronjenje na dah do sopstvenih dubina
Riblja kost je prva i debitantska zbirka pesnikinje Suzane Džuver u izdanju PPM Enklave. Samim naslovom se daje ključ jednog od mnogih tumačenja zbirke: poput riblje kosti, isprepletanost sukoba u samom lirskom subjektu ali i sa svetom oko sebe nastanjuje unutrašnost lirskog subjekta. Podeljenja na tri smisaone celine: Zadržavanje daha, Odbrojavanje i Nedostatak kiseonika, ova zbirka nas vodi u doživljaj sličan onom kada uronimo u vodu: bez daha, bez reči i u svoj svojoj ranjivosti u dubinama.
Psi koji trče unazad – mrtva priroda sa autoportretom
Psi koji trče unazad Marka Đorđevića u izdanju Književne radionice Rašić hrabar je poduhvat autora koji kroz nežni lirizam popunjava drugačiju vrstu porodičnog albuma.
Pesnik se ne plaši raslojavanja ličnog i intimnog. U zbirci koja se tematski prvenstveno bazira na familijarnim odnosima, kroz motive i izraze važne za našu tradiciju, narodnu, ali i porodičnu, poput snohvatica, uspavanki, kolopleta, belega, testa za pogače, krsne slave, praga kuće, predratnih regala i babine vitrine, on dosledno i do kraja sprovodi izmeštanje naučenog u savremeni kontekst, poručujući da onoliko koliko tradicija počiva u nama, počivamo i mi u tradiciji i krojimo onu buduću.
Amerika, to je prvo što sam pomislio kada sam došao u Kanadu
Roman Oproštajni dar tematizuje jedan društveno istorijski fenomen- emigraciju (odlazak). Motive emigracije pratićemo kroz dva glavna lika emigranata – dva brata, koji se pojavljuju u vidu para (brat tamo – brat ovde), odnosno (mrtvi brat – živi brat). Glavnim likovima emigranata, pridružićemo i sporedne likove emigranata (lik supruge živog brata i emigranti koje glavni lik susreće po kanadskim četvrtima).
Pisanje bez zaklona cinizma i ironije
Priča o dve napuljske devojčice, istovremeno rivalke i prijateljice, koje žele da pobegnu iz bede u kojoj su rođene, prati sve faze njihovog života, od pedesetih godina 20. veka i detinjstva u siromašnom napuljskom kvartu, u kome se nasilje podrazumeva, preko godina odrastanja, sazrevanja, stvaranja porodice, borbe za ličnu afirmaciju ili preživljavanje. U prvoj knjizi one su devojčice čiji karakteri nagoveštavaju njihovu moguću sudbinu, Elena, koja je narator romana, ispripovedanog u prvom licu, je poslušna, vredna i predana učenju, Lila genijalna, ali impulsivna, nemoćna da kontroliše svoje mračne crte. U poslednjoj knjizi – one su žene koje su od života uzele ono što su mogle, ili mislile da mogu. Elena se borila i izborila za život intelektualke, spisateljice, Lila je ostala u rejonu svog detinjstva.
Blago ženama u Blagu cara Radovana!
Proučavaoci Dučićevog književnog opusa ističu više tematskih oblasti kojima se pesnik bavio. Jovan Skerlić tvrdi da je Dučićeva poetika, poetika velikih tema. “Kod Dučića se stalno oseća napor da bude na visini zadatka koji je sebi postavio, da o velikim stvarima peva na način velikog pesnika.” I Miodrag Pavlović se slaže sa ovim tvrdnjama: “Spisak Dučićevih preokupacija je širok, on se obraćao svim osnovnim pesničkim temama, no nije ih varirao u posebnim pojavnim oblicima: o ženi je pisao kao o Ženi, o ljubavi kao o Ljubavi, o prirodi kao o Prirodi.”
Pa hajde da se podsetimo šta je Dučić pisao o velikim temama, pre svega o Ženi!