Proučavaocima života i dela Danila Kiša, teoretičarima i istoričarima književnosti, ljubiteljima književnosti koji vole da zavire iza kulisa ne bi li razotkrili magiju nastajanja umetnosti, nedavno objavljena prepiska Danila Kiša u izdanju Arhipelaga biće od nemerljivog značaja. Ovim izborom se polako zaokružuju sabrana dela jednog od najvećih pisaca, čija su autopoetička dela podjednako uzbudljiva kao i sama književna.
Na Istoku stara priča, na Zapadu ništa novo
Ono što počinje kao mladalački, prkosni bunt protiv roditeljskog sistema vrednosti, u knjizi „Gvozdena zavesa“ pretvara se u duboku, snažnu i gorku analizu odnosa Istoka i Zapada. Hladni rat između bezličnog komunizma i darvinističkog kapitalizma nastavlja se u kulturi, temperamentu, nasleđu i politici, vrlo intenzivno i u ljubavi. Hladni rat je ovde mnogo stariji od zvaničnog i, čini se, trajaće beskonačno. Gvozdena zavesa se u romanu Vesne Goldsvorti nikada nije podigla, niti će.
Ostavite svaku nadu
Svoj hvaljeni i od publike lepo dočekan roman “Soba 427” Jadranka Milenković smešta u zatvoreni sistem pulmološke bolnice, u smeštajnu jedinicu baš pod tim brojem, ne bi li nam pokazala koliko smo “pri čistoj svesti i zdravoj pameti” malo sposobni da sagledamo i spoznamo svet oko sebe. Potrebno je da nas nešto kao što je neka retka bolest izmesti, ne bismo li bili svesni raznovrsnosti malog i kolektivnog života koji nas svakodnevno okružuje. Niti bolest mora da je prava bolest (setimo se Davosa), niti krivica mora da je zaslužena krivica (znamo za „Prokletu avliju”), da bi se neka vrata za nama zatvorila, zidovi podigli, a da novi svet sa novim zakonima, etikom, hijerarhijom i vrednostima bude uspostavljen.
Niška književna scena u tranziciji
Bilo je nečeg spektakularnog u samoj zamisli na život posle 2000-te.
Samo deceniju ranije nismo ni sanjali da će vreme digitalizacije, robotizacije i društvenih mreža tako brzo promeniti naš način života, zabave i načina mišljenja. U toliko velikoj meri i čitanja, da su se masovno otvorile polemike hoće li knjiga (u bilo kom vidu, a naročito u štampanom) opstati.
Niška književna scena devedesetih
Ukoliko bez gledanja u rečnik znate šta znače reči: embargo, pozivarac, inflacija i restrikcija (a da nije vezano za hrono ishranu), možemo vam čestitati jer ćete lako razumeti tekst o književnosti u poslednjim godinama XX veka.
Niška književna scena
Grad Niš najbolje ćete upoznati kroz kafane i nišku književnu scenu, što će reći, na istom mestu, jer najbolji pripovedači oduvek odatle crpu inspiraciju i tamo se još uvek nalaze. Nekako smo skloni da razmišljamo o književnosti Niša kao o švedskom stolu na nekom luksuznijem skupu – ima tu raznih đakonija, od etno motiva do horora, od ljubavnih egzaltacija do vrhunske poezije, narodnih mudrosti univerzalnih dimenzija. Od višestruko nagrađivanih i cenjenih pisaca do čitalačke publike kojoj nagrade ništa ne znače, jer vole dobru priču, koju razumeju svim srcem. Pa ko šta voli – ima sve.
Fear of the dark
Strašnu knjigu je napisao Damir Karakaš. U njoj pripoveda o događaju koji mu je obeležio život. Vraćajući se iz šetnje, na okretnici tramvaja, nepoznata lica ga prebijaju do smrti. Događaj je jedva preživeo, taman toliko da može o tome da posvedoči u knjizi, na način koji samo najveći pripovedači to umeju. Bez detaljnih opisa napadača, bez senzacije: pogledajte šta mi se desilo (foto)(video), vešto izbegavši sve zamke patetike i angažovanosti, Damir Karakaš je u „Okretištu“ ispisao svoje najintimnije stranice, podižući priču o nasilju, zlu i strahu na univerzalni nivo.
Među javom i med snom
Da biste uživali u Omami, potrebno je samo da odvojite vreme, smestite se udobno i prepustite jasnim rečenicama, dinamičnim obrtima i interesantnoj potrazi za jednim čovekom u uskomešanom kotlu evropskog megalopolisa. Međutim, ako želite da u potpunosti proniknete u sva moguća značenja i dobro pročitate ovaj roman, moraćete da budete nešto poput geologa i da krenete da “skidate” jedan po jedan sloj koji je tu nataložen. Nanosi značenja, simbola, intertekstualnih veza, otkrivaće vam nove linije razumevanja, ali i povesti u nova čitanja. Koliko ćete slojeva otkriti, zavisi isključivo od vaše spremnosti da istražujete…
Milena, generacijo
Stvarajući na preko 160 stranica poemu ili roman u stihovima “Deca”, Milena Marković je uspela da sve bitne teme u celosti složi u autobiografsku porodičnu sagu, ne preskačući ništa, nadovezujući jednu na drugu sve ključne teme svog pesništva. U ovoj poetskoj autobiografiji čitamo i roman o odrastanju, i o trusnom, ratnom području koje nam guta voljene ljude, o ženskim pitanjima, porodici i majčinstvu.
Kužno ostrvo na kraju sveta
Kada je počeo da piše roman “Noći kuge”, Orhan Pamuk nije mogao ni da sanja da će stvarnost vrlo brzo potvrditi događaje iznete u knjizi. Samo par godina od literarne zamisli o zaraznoj bolesti koja odnosi živote na izdvojenom ostrvu na Sredozemnom moru, pojavio se kobni virus, ovoga puta svetskih razmera i sa podjednako stravičnim efektima, koji je nepovratno promenio svet u kome živimo.