Blizanačka trilogija je jedno od vrhunskih dela moderne svetske književnosti. Već sa prvim stranicama ovog dela imaćete utisak da uranjate u svet Grimovih bajki. Na tom putu čekaće vas mnogo iznenađenja. Šta je ono što se prvo uočava? Jezik dela – narator je dete koje svoju priču pripoveda u ich formi jezikom deteta. Rečenice koje će se nizati pred vama biće jednostavne i infantilne. Proces identifikacije napraviće od vas bezbrižno dete koje se našlo pred nazamislivim zlom mračne šume kroz koju će vas pripovedači voditi za ruku kroz roman. Naslućujete da cela atmosfera podseća na bajke braće Grim. Beležnica počinje kao bajka Ivica i Marica.
Kineski Aristofan u borbi protiv ideologije
Mo Jen je književni pseudonim Guan Mojea rođenog 17. februara 1955. Zanimljivo je značenje pseudonima koji je odabrao – kao veoma brbljivo dete roditelji su ga stalno opominjali da ćuti (mo jen znači – ne govori, ćuti). Tokom Kulturne revolucije bio je prinuđen da napusti školu i čuva stoku. Njegove knjige “Žabe” i “Promena” preporučujemo za čitanje ovog vikenda.
Vikend putovanje kroz svet knjiga
Čak i kada nismo u situaciji da nekuda otputujemo, tu su knjige da nas vode u daleke svetove koje nam otkrivaju. Olga Tokarčuk i Tomas Bernhard, ovonedeljne preporuke za čitanje Amare Librum, pravi su primer za to.
Jevgenij Zamjatin. MI. Histerija i haos jedne sterilnosti
Hiljadu godina nakon dvestogodišnjeg rata, u kome je drastično smanjen ukupan broj ljudi na planeti i savladani su gospodari drevnog sveta “ljubav i glad”, život se odvija u kontrolisanim uslovima iza “Zelenog zida”, u stambenim jedinicama sa providnim zidovima. Nad svakom vrstom mašte, individualnosti i fantazija nadvijena je moć logike i razuma, a stanovnici Jedinstvene države na čijem je čelu vrhovni “Dobrotvor” zupčanici su jednoličnog mehanizma izolovanog od bilo kakvih spoljašnjih uticaja. Svaki od njih, umesto ličnog imena nosi predznak u vidu slova (muškarci konsonante, žene vokale) i dodeljenu numeričku vrednost.
Najviše zla čine oni koji se nikada ne odluče
Pred vama se nalazi Conditio humana Hane Arent, studija o modernom stanju čovečanstva koja je prvi put objavljena još davne 1958. godine. Ono što će vam prvo zapasti za oko je da, kada se upustite u čitanje ovog dela, shvatićete univerzalnost napisanog i to da je sve što tu piše, danas pred novim pretećim sukobom istoka i zapada, sve aktuelnije nego ikada.
Jesenje vikend preporuke
Za ovu nedelju vam preporučujemo dva izvanredna romana – Jesen, Ali Smit i Nežna je noć Frenisa Skota Ficdžeralda.
U pogovoru knjige stoji da je Ali Smit želela da napravi književni eksperiment pišući o trenutnim globalnim dešavanjima koja svet menjaju, proveravajući da li je književnost zadržala svoju moć da te promene prati i da ih komentariše.
Umeće malog ratovanja
S obzirom da je ovo roman prvenac, raduje me što smo već dobili formiranog pisca koji piše modernim jezikom, najobičnije stvari pretvara u najzanimljivije, uspeva da čitaocu nenamerno izazove smeh i na duhovit način osuđuje sve ono što je loše. Uroš Dimitrijević uveliko sprema drugu knjigu, pa se nadam da ćete do tada da pročitate “Sirote male ratove” kako bi na sledećoj promociji napunili neki kafić. Ili makar da blokiramo neki parking gde će ponovo otvoriti gepek svog automobila i prodavati knjige kao što je bio slučaj sa prvom promocijom.
Obuhvatiti vek, obuhvatiti život
Kada je pre nekoliko dana javljeno da je Nobelovu nagradu za književnost dobila Ani Erno „za hrabrost i kliničku oštrinu sa kojom otkriva korene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sećanja“, retko ko je u Srbiji znao ko je ona. Njene tri knjige na srpskom jeziku objavila je Prosveta još 1997. godine (Jednostavna strast, Mesto pod suncem i Nisam izašla iz svoje noći). Autorka je dala dva intervjua, u Večernjim novostima 1997. godine prilikom posete Beogradu i 2019. godine u NIN-u, premda ni to, kao ni njeno empatično oglašavanje povodom bombardovanja Srbije 1999. nije mnogo učinilo za njenu popularnost kod nas.
Samo posvećeni ljubitelji književnosti su sa pažnjom pratili šta se dešava u susednoj Hrvatskoj sa delima Ani Enro.
Moj tata krvari istoriju
Strip se pojavio 1986. i pred čitaoce doneo Mausa, kao priču koju vode otac i sin, kroz koju ćemo videti kontekstualni prizor doživljaja Drugog svetskog rata Špigelmanovog tate Vladeke i njegove mame Anje. Koristeći životinje koje govore, Špigelman svojim čitaocima omogućava emocionalno bezbednu distancu da mogu pratiti priču koja se odvija tokom holokausta. Sami čitaoci će, pre nego što shvate, biti sa Vladekom u najokrutnijoj jami Dantenteovog Pakla.
Vikend je za dobre stvari
U preporukama za vikend ove nedelje: španski dobitnik Nobelove nagrade Kamilo Hose Sela i jedan od najboljih romana koji su dobili NIN-ovu nagradu . Sudbina i komentari Radoslava Petkovića.