Pisanje bez zaklona cinizma i ironije

Priča o dve napuljske devojčice, istovremeno rivalke i prijateljice, koje žele da pobegnu iz bede u kojoj su rođene, prati sve faze njihovog života, od pedesetih godina 20. veka i detinjstva u siromašnom napuljskom kvartu, u kome se nasilje podrazumeva, preko godina odrastanja, sazrevanja, stvaranja porodice, borbe za ličnu afirmaciju ili preživljavanje. U prvoj knjizi one su devojčice čiji karakteri nagoveštavaju njihovu moguću sudbinu, Elena, koja je narator romana, ispripovedanog u prvom licu, je poslušna, vredna i predana učenju, Lila genijalna, ali impulsivna, nemoćna da kontroliše svoje mračne crte. U poslednjoj knjizi – one su žene koje su od života uzele ono što su mogle, ili mislile da mogu. Elena se borila i izborila za život intelektualke, spisateljice, Lila je ostala u rejonu svog detinjstva.

Read More

U novu 2023. godinu sa najboljim preporukama!

U poslednjm tekstu Book Hub-a ove godine Amare Librum nam donosi nove vikend preporuke, koje su ujedno i praznične, novogodišnje preporuke za čitanje.
Ovoga puta – jedna topla priča iz pera Erlenda Lua i jedna emotivna priča Rut Ozeki. Sasvim dooljno za uživanje do naredne godine!

Read More

Revolucija i senzacija književnog sveta – Moja borba Karla Uvea Knausgora

Krajem 2006. godine i početkom 2007. godine, Knausgor je shvatio da je zapadna književnost preopterećena fikcijom. Trudio se da napiše nešto i shvatio je da mu je pomisao da treba da zamisli neki fiktivni književni lik i njegove avanture mrsko. Ne iznenađuje ovaj autorov stav, pošto smo već prevazišli postmodernističku prozu, da je skoro sve već napisano i sve već rečeno. Ako sledimo autorov stav da jedino ono što u vremenu posle postmoderne može biti vredno su dnevnici i eseji, dolazimo do revolucionarnog pristupa u pisanju, a svakako i u književno-naučnom proučavanju pisane reči, da nova književnost treba da se sastoji isključivo od glasa sopstvene ličnosti, sopstvenog života, lica i pogleda koje susrećete u svojoj svakodnevnici.
Ovaj stav, doveo je do Moje borbe, koju je autor grozničavo pisao gotovo svakodnevno i rezultiralo u naraciji u ich-formi o sopstvenom životu koja se proširila na šest tomova i više od 3 600 stranica. Prve tri knjige u origanalom izdanju objavljene su tokom 2009. godine, četvrti i pet tom izašao je 2010. godine, da bi se završni šesti tom pojavio tokom 2011. godine na preko 1000 stranica. Do 2012. godine, romani su već bili prodati u preko od 458 000 primeraka u samoj Norveškoj i književna scena Evrope se duboko podelila i promenila u pristupu ovom delu.

Read More

Istorija u DNK

Pred čitaocima je roman kakvi su veoma retki čak i u kulturnim i književnim sredinama mnogo većim od ove naše, a njegov značaj je upravo u tome što je pisac evocirajući ceo jedan vek uspeo da izbegne zauzimanje bilo koje strane, usredsredivši svoju pažnju na ljude i njihove sudbine, kojima je istorija nesretno zapisana u DNK.

Read More

Kovčeg determinizma iskovan nesrećnim formativnim godinama

Čuveni Tolstojev početak romana Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način kao da je ovaploćena u jednom od najnovijih izdanja Booke iz Beograda. Iako je ova danska spisateljica obavezna lektira u danskom obrazovnom sistemu, na našu književnu scenu stupa tek ove godine i zasluženo je napravila veliko interesovanje čitalaca. Kopenhaška trilogija isprava nije bila objavljena kao jedinstvena knjiga. Najpre su objavljeni Detinjstvo i Mladost 1967; a potom i Zavisnost 1971. Danas ovu knjigu  čitamo kao celinu i čitana tako ona predstavlja jedno pravo malo remek-delo. Od samog početka zaintrigiralo me je to što su Tovini spisi čuvani među čarapama, kesama i starim ormanima sa pregršt različitih fotografija i što su njeni rođaci kasnije odlučili da to objave posle njene tragične suicidne smrti u 58. godini života.

Read More

Fear of the dark

Strašnu knjigu je napisao Damir Karakaš. U njoj pripoveda o događaju koji mu je obeležio život. Vraćajući se iz šetnje, na okretnici tramvaja, nepoznata lica ga prebijaju do smrti. Događaj je jedva preživeo, taman toliko da može o tome da posvedoči u knjizi, na način koji samo najveći pripovedači to umeju. Bez detaljnih opisa napadača, bez senzacije: pogledajte šta mi se desilo (foto)(video), vešto izbegavši sve zamke patetike i angažovanosti, Damir Karakaš je u „Okretištu“ ispisao svoje najintimnije stranice, podižući priču o nasilju, zlu i strahu na univerzalni nivo.

Read More