Pesnički maraton održan na Filozofskom fakultetu u Nišu

Niš je Svetski dan poezije obeležio i na Filozofskom fakultetu. U organizaciji Departmana za srbistiku i uvažene profesorke Jelene Mladenović, a uz pomoć ostalih profesora istoimenog fakulteta, deo pesničkog maratona koji je trajao više od deset sati, bili su – svi.

Manifestaciju su otvorili studenti Srbistike, ali poezija nije čitana samo na srpskom, već i na nemačkom, ruskom, francuskom i drugim jezicima sveta. Studenti su odali poštu i najznačajnijim domaćim pesnicima, podsećajući nas još jednom na nacionalno blago koje naša zemlja nosi i u stihovima.

Read More

Veliki majstor kratke forme

Branimir Šćepanović bio je vrstan pripovjedač, autor tri romana (Usta puna zemlje, Sramno leto, Iskupljenje), pripovijedaka, a između ostalog, na osnovu njegovih djela pisani su i scenariji za film. Dobitnik je dvije Zlatne arene za filmski scenario u Puli 1963. i 1973. godine. Njegov najpoznatiji roman Usta puna zemlje se, takođe, našao na filmskom platnu, a premijerno je prikazan na ovogodišnjem beogradskom FESTU.

Read More

Razgovor sa srpskom Alis Manro – književnicom Jelenom Lengold

Jelena Lengold je jedna od najistaknutijih književnica savremene srpske književnosti. Sfera njenog delovanja je višestruka. Radila je desetak godina kao novinar u redakciji kulture Radio Beograda, a od septembra 2011. kao projekt-koordinator Nansenskolen Humanističke akademije iz Lilehamera u Norveškoj, na predmetu konflikt menadžment. Književni opus ove književnice obuhvata: pesme, priče i romane. Njene knjige su objavljene na engleskom, italijanskom, danskom, nemačkom, bugarskom, mađarskom, španskom, grčkom, albanskom, makedonskom, slovenačkom, poljskom i češkom jeziku. Priče Jelene Lengold zastupljene su u više antologija savremene srpske književnosti objavljenih u Srbiji i svetu. Živi u Beogradu kao profesionalni pisac.

Read More

Umetnost ne može da umre

Stefan Marković, novinar, prošle godine objavio je svoj prvi roman „Pokojnik drugog reda”. U mešavini burleske i satire, Stefan nam na duhovit, ali pronicljiv način, dokazuje da je fenomen apsurda odavno napustio okvire umetničkog i preselio se u naše svakodnevno mrtvovanje. Sa njim smo razgovarali o pokojnicima drugog reda, ali i životu i pisanju.

Read More

Tajna smrti Branka Miljkovića

Kako je sam pisac govorio, na ovoj knjizi je radio godinama. Svu tu piščevu posvećenost možete prepoznati dok procesuirate veliki broj manje poznatih informacija vezanih za život Branka i njegovih savremenika. Sveobuhvatan pristup istorijskoj građi (na kakav smo navikli kad je Dejan Stojiljković u pitanju), doneće još jedan roman u žanru istorijske metafikcije.

Read More

Amerika, to je prvo što sam pomislio kada sam došao u Kanadu

Roman Oproštajni dar tematizuje jedan društveno istorijski fenomen- emigraciju (odlazak). Motive emigracije pratićemo kroz dva glavna lika emigranata – dva brata, koji se pojavljuju u vidu para (brat tamo – brat ovde), odnosno (mrtvi brat – živi brat). Glavnim likovima emigranata, pridružićemo i sporedne likove emigranata (lik supruge živog brata i emigranti koje glavni lik susreće po kanadskim četvrtima).

Read More

Pisanje bez zaklona cinizma i ironije

Priča o dve napuljske devojčice, istovremeno rivalke i prijateljice, koje žele da pobegnu iz bede u kojoj su rođene, prati sve faze njihovog života, od pedesetih godina 20. veka i detinjstva u siromašnom napuljskom kvartu, u kome se nasilje podrazumeva, preko godina odrastanja, sazrevanja, stvaranja porodice, borbe za ličnu afirmaciju ili preživljavanje. U prvoj knjizi one su devojčice čiji karakteri nagoveštavaju njihovu moguću sudbinu, Elena, koja je narator romana, ispripovedanog u prvom licu, je poslušna, vredna i predana učenju, Lila genijalna, ali impulsivna, nemoćna da kontroliše svoje mračne crte. U poslednjoj knjizi – one su žene koje su od života uzele ono što su mogle, ili mislile da mogu. Elena se borila i izborila za život intelektualke, spisateljice, Lila je ostala u rejonu svog detinjstva.

Read More

Blago ženama u Blagu cara Radovana!

Proučavaoci Dučićevog književnog opusa ističu više tematskih oblasti kojima se pesnik bavio. Jovan Skerlić tvrdi da je Dučićeva poetika, poetika velikih tema. “Kod Dučića se stalno oseća napor da bude na visini zadatka koji je sebi postavio, da o velikim stvarima peva na način velikog pesnika.” I Miodrag Pavlović se slaže sa ovim tvrdnjama: “Spisak Dučićevih preokupacija je širok, on se obraćao svim osnovnim pesničkim temama, no nije ih varirao u posebnim pojavnim oblicima: o ženi je pisao kao o Ženi, o ljubavi kao o Ljubavi, o prirodi kao o Prirodi.”

Pa hajde da se podsetimo šta je Dučić pisao o velikim temama, pre svega o Ženi!

Read More

A htela sam, Maja Solar

A htela sam je jedan posve književno hrabar i nov poetsko-prozni poduhvat na kakav čitaoci nisu navikli u poslednjoj deceniji savremene poezije. Maja Solar, u izdanju PPM Enklave, ovom erotskom poemom daje jedan svež i hrabar glas kakav smo mogli videti u zbirci pesmama Kako sam postala flamenko plesačica, Jelene Žugić.
Zbirka tematski oscilira oko tri glavna motiva koji su utoliko isprepletane koliko mogu biti i poetsko-prozni delovi za sebe: nesanica, anksioznost i seks.

Read More