Umetnost ne može da umre

Stefan Marković, novinar, prošle godine objavio je svoj prvi roman „Pokojnik drugog reda”. U mešavini burleske i satire, Stefan nam na duhovit, ali pronicljiv način, dokazuje da je fenomen apsurda odavno napustio okvire umetničkog i preselio se u naše svakodnevno mrtvovanje. Sa njim smo razgovarali o pokojnicima drugog reda, ali i životu i pisanju.

Read More

Tajna smrti Branka Miljkovića

Kako je sam pisac govorio, na ovoj knjizi je radio godinama. Svu tu piščevu posvećenost možete prepoznati dok procesuirate veliki broj manje poznatih informacija vezanih za život Branka i njegovih savremenika. Sveobuhvatan pristup istorijskoj građi (na kakav smo navikli kad je Dejan Stojiljković u pitanju), doneće još jedan roman u žanru istorijske metafikcije.

Read More

Amerika, to je prvo što sam pomislio kada sam došao u Kanadu

Roman Oproštajni dar tematizuje jedan društveno istorijski fenomen- emigraciju (odlazak). Motive emigracije pratićemo kroz dva glavna lika emigranata – dva brata, koji se pojavljuju u vidu para (brat tamo – brat ovde), odnosno (mrtvi brat – živi brat). Glavnim likovima emigranata, pridružićemo i sporedne likove emigranata (lik supruge živog brata i emigranti koje glavni lik susreće po kanadskim četvrtima).

Read More

Pisanje bez zaklona cinizma i ironije

Priča o dve napuljske devojčice, istovremeno rivalke i prijateljice, koje žele da pobegnu iz bede u kojoj su rođene, prati sve faze njihovog života, od pedesetih godina 20. veka i detinjstva u siromašnom napuljskom kvartu, u kome se nasilje podrazumeva, preko godina odrastanja, sazrevanja, stvaranja porodice, borbe za ličnu afirmaciju ili preživljavanje. U prvoj knjizi one su devojčice čiji karakteri nagoveštavaju njihovu moguću sudbinu, Elena, koja je narator romana, ispripovedanog u prvom licu, je poslušna, vredna i predana učenju, Lila genijalna, ali impulsivna, nemoćna da kontroliše svoje mračne crte. U poslednjoj knjizi – one su žene koje su od života uzele ono što su mogle, ili mislile da mogu. Elena se borila i izborila za život intelektualke, spisateljice, Lila je ostala u rejonu svog detinjstva.

Read More

Blago ženama u Blagu cara Radovana!

Proučavaoci Dučićevog književnog opusa ističu više tematskih oblasti kojima se pesnik bavio. Jovan Skerlić tvrdi da je Dučićeva poetika, poetika velikih tema. „Kod Dučića se stalno oseća napor da bude na visini zadatka koji je sebi postavio, da o velikim stvarima peva na način velikog pesnika.“ I Miodrag Pavlović se slaže sa ovim tvrdnjama: „Spisak Dučićevih preokupacija je širok, on se obraćao svim osnovnim pesničkim temama, no nije ih varirao u posebnim pojavnim oblicima: o ženi je pisao kao o Ženi, o ljubavi kao o Ljubavi, o prirodi kao o Prirodi.“

Pa hajde da se podsetimo šta je Dučić pisao o velikim temama, pre svega o Ženi!

Read More

A htela sam, Maja Solar

A htela sam je jedan posve književno hrabar i nov poetsko-prozni poduhvat na kakav čitaoci nisu navikli u poslednjoj deceniji savremene poezije. Maja Solar, u izdanju PPM Enklave, ovom erotskom poemom daje jedan svež i hrabar glas kakav smo mogli videti u zbirci pesmama Kako sam postala flamenko plesačica, Jelene Žugić.
Zbirka tematski oscilira oko tri glavna motiva koji su utoliko isprepletane koliko mogu biti i poetsko-prozni delovi za sebe: nesanica, anksioznost i seks.

Read More

Humor je jedna od glavnih vrednosti ljudskog života

Za Velibora Petkovića mnogi govore da je dobri duh niške kulture. Omiljeni profesor na Departmanu za komunikologiju i novinarstvo Filozofskog fakulteta u Nišu, nekadašnji novinar Radio Niša i Radio Beograda 2, proučavalac dela Duška Radovića, voditelj mnogih kulturnih programa, učesnik brojnih književnih večeri, pasionirani čitalac i pisac. I time se ne iscrpljuje njegov angažman na promociji kulture grada Niša. Zbog svega ovoga, boljeg sagovornika za priču o kulturi u Nišu ne možemo da nađemo.

Read More

Stovarište emocija Sergeja Trifunovića

Stovarište je knjiga sva od emocija o kome god događaju ili čoveku da priča. Sergej u ovoj knjizi sreće zanimljive ljude za koje smo čuli prelistavajući žute stranice svetskih časopisa. Gledamo ih na velikom ekranu, slušamo njihov pesme i divimo im se. Svako od tih imena na neki način govori o Sergeju. Jer svaka od impresija tim ljudima govori o njemu samom, svedoči o njegovom ukusu ili, još važnije, o životnoj fazi u kojoj se nalazi.

Read More