Britanski pisac Herbert Džordž Vels se, pored svog francuskog kolege Žila Verna, smatra jednim od rodonačelnika naučne fantastike. Dok se Žil Vern čvrsto držao naučnih dostignuća koja je vešto koristio u svojim delima, H. Dž. Vels je osmišljavao fiktivna uvodeći originalne ideje koje su ostali pisci obrađivali na svoj način.
U Vremeplovu se bavio putovanjem kroz vreme i mogućnošću buduće evolucije, Ostrvo doktora Moroa je surova priča o izigravanju Boga i kvarenja prirodnog poretka, Nevidljivi čovek je, uz Stivensovog Dokotra Džekila i gospodina Hajda, najbolja studija o monstruoznoj prirodi ljudske vrste.
I došli smo do Rata svetova, gde se, ispod marskovske invazije, vešto kritikovala politika kolonijalizma i tlačenja porobljenih naroda.
Igra može spasiti svet
Peti po redu Festival fantastike „Vračevi i mačevi“ održan je ovog vikenda u Nišu sa bogatim programom, internacionalnim gostima i brojnom publikom koja prevazilazi obožavaoce isključivo fantastične književnosti. Organizatori festivala su bili Ordo Draco Niš i Udruženje ljubitelja fantastike uz saradnju sa Niškim kulturnim centrom i izdavačkom kućom Laguna. Festival je trajao 3 dana u kome su organizovane izložbe, pub kvizovi, kosplej takmičenja sa kostimiziranim likovima iz popularnih književnih dela.
Fino upakovani današnji svet
Čitajući „Tirzu“, imala sam osećaj da Grumberga mogu svrstati negde između Kucija i Frenzena, između „Sramote“ i „Slobode“, uz Kucijevo umeće pisanja i Frenzenovo savršensvo konstruisanja porodice i njihovih ludih i ekscentričnih likova. S tim što je Grunberg postavio ludost na jedan sasvim viši nivo, na nivo Jergena Hofmestera, upamtite ovo ime, jer sličnog lika u literaturu nećete skoro naći.
Piše: Ana Lazarević
Pogledaj dom svoj, anđele!
Gonsalo Manuel Tavareš je portugalski pisac rođen u avgustu 1970. u Luandi, u Angoli. Angola je dugo bila portugalska kolonija. Sadašnja teritorija Angole bila je naseljena još od paleolita. Nacionalna država nastala je kao rezultat portugalske kolonizacije, koja je započela na priobalnim naseljima osnovanim u 16. veku. Portugalci su postepeno naseljevali i unutrašnjost zemlje, ali su im se opirale grupe kao što su Cuamato, Kwanyama i Mbunda. Pre svega, nasilno zauzimanje teritorije dešavalo se zbog bogatih nalazišta nafte i dijamanata.
Šta se jede pod cirkuskom šatrom sveta – sve ono što smo svarili, a nikako nismo smeli
Roman Zašto se dete kuva u palenti, mahom je, ako ne i sasvim, zasnovan na autobiografskim elementima švajcarske spisateljice rumunskog porekla, Aglaje Veteranji, koja je sa porodicom izbegla iz Čaušeskuove Rumunije. Pored tematike koja je intrigantna, velika i važna, struktura romana i stil pisanja su nekonvencionalni, gotovo eksperimentalni. Rečenice su jednostavne i nepretenciozne, a opet poetične i, usudila bih se reći, filozofske. Tekst i vizuelno odskače od uobičajenog – pisan je u fragmentima, neki delovi su naglašeni, a dosta beline i praznog prostora asocira na sve ono neizrečeno u ovoj strašnoj priči.
Borba protiv rasizma – ovo nije crno-beli svet
Finding me su vešto napisani memoari, jednostavnim jezikom, tako da svima koji se upuštaju u prve korake čitanja na engleskom jeziku, preporučujem da potraže ovaj naslov u prostorijama Američkog kutka U Nišu. Dok okrećete stranice ovog memoara, imaćete utisak kao da slušate ispovest iz uzbudljivog života vama bliske osobe. Pored, problema rasizma – motiv drugog proširićemo i na emigraciju koja se po kapitilastički uređenom svetu takođe u književnosti ispoljava kroz ovaj motiv (Mira Furlan, Vladimir Tasić i dr.)
Kad se ambiciozno dete okrene protiv brižnog roditelja
Vladimir Đukanović svoju uspešnu profesionalnu karijeru izgradio je u Americi i odatle nam dolazi potkovan impozantnim znanjem o veštačkoj inteligenciji i izvesnoj, a zastrašujućoj budućnosti koja nam se dešava – danas. Prozvan „filozof sa Volstrita“, ovaj vrstan analitičar nedavno je uplovio u književne vode i svojim romanom prvencem Blistanje već privukao pažnju mnogobrojne domaće čitalačke publike.
Kako da pobedite čitalačku krizu
Koliko god da ste pasionirani čitalac, sigurno vam se bar jednom u životu desilo da zapadnete u čitalačku krizu. To je onaj dobro poznati osećaj kad zaglavite na 86. stranici popularne knjige i ne možete nikako dalje. Dugo se zadržavate, prelećete preko teksta, a da vas neko pita šta čitate, teško da bi dobio ikakav odgovor. Imate jak osećaj da je pogrešno da započetu knjigu ostavite, a mesecima se ne odlučujete da promenite štivo i krenete dalje.
U svetu bez knjiga ne bi vredelo živeti
Iako delo pokreće mnoga pitanja, svakako najdominantnija tema je kontekst jugoslovenskog sukoba. Sve počinje odlukom koju je Mira (Hrvatica) donela sa svojim suprugom, rediteljem Goranom Gajićem (Srbinom), napusti SFRJ 1991. Odluku su supružnici doneli na osnovu njihovog (a pre svega Mirinog) principijelnog stava protiv etničkih krvavih klanica, javljanje snažnih nacionalističkih desničarskih uporušta širom SFRJ, koji su rasparčali Jugoslaviju u surovom građanskom ratu u srcu Evrope.
Artur Šopenhauer „O pisanju i stilu“
Protiv besavesnog trošenja mastila u naše vreme i protiv, prema tome, sve više nabujalog potopa beskorisnih i rđavih knjiga treba da literarni časopisi budu brana.…
